Najnovije

Fotoreportaža: Uz Svetski dan kulture i 6. obeležavanje u Somboru

  • Svetski je dan kulture, 15. april. Kao što smo najavljivali, izveštavali tako i na današnji, sam ovaj dan – najznačajniji datum kada s razlozima u čitavom svetu se veliča njena uzvišenost, gospođa kultura, posvećujemo i ovu reportažu u slici pretežno, pa i reči. Oboje, to ovaj datum, zaslužuje. Naš maestro umetničke fotografije, saradnik, solidarac – uvek, Petar Zambo, ovim setom srećnom duplom brojkom „3“, sa, dakle, 33 gotovo „nasumce“ odabrane, po ko zna koji put dokazuje da jedna slika ima, bezbroj reči kojima govori

Uživajte uz kolaž na naslovnoj, i sa svih 33 u foto slajdovima u galeriji ispod ovih reči. Na stranicama vašeg i našeg portala Novog Radio Sombora, poštovane čitateljke i čitaoci, prvo vam se zahvaljujemo na pažnji kao i na tome što sa tolikim brojem, već iznad nekoliko hiljada pregleda, jednako učestvujete sa nama u ovoj priči.

Ona nema kraja jer kultura je uvek bila, jeste i ostaće, naša svakodnevica, skupna stvarnost, taj svetli putokaz zajedničke budućnost na koju smo i ovoga puta, mi iz nekoliko zemalja, potvrdili u tom Somboru, vetrovite ali više no tople subote 9. aprila gospodnje 2022, uživali, voleli se, u zajedničkom zagrljaju ostadosmo za ono sutra na koje smo kako smo i poželeli, jednostno – „osuđeni“.

I zato, podsetimo se:

———–

*Svetski dan kulture obeležava se 15. aprila u mnogim zemljama širom sveta u znak sećanja na taj datum 1935. godine kada je u Vašingtonu potpisan Sporazum o “očuvanju umetničkih i naučnih tvorevina i istorijskih spomenika”, koji je u međunarodnoj pravnoj praksi poznat kao Rerihov pakt.

Inicijativu da se dan potpisivanja Rerihovog pakta obeležava kao Međunarodni dan kulture, koju je pokrenula 1988. godine društvena organizacija Međunarodna liga zaštite kulture, počeo je da realizuje 1996. godine Međunarodni centar “Rerih”.

U decembru 2008. godine, na inicijativu društvenih organizacija nekoliko zemalja sa svih kontinenata, osnovan je Pokret čiji je cilj da se 15. april obeležava kao Svetski dan kulture pod Zastavom sveta.

Predlog da se ustanovi Svetski dan kulture izneo je 1931. godine slikar Nikolaj Rerih u begijskom gradu Brižu na konferenciji posvećenoj postizanju međunarodnog sporazuma o očuvanju kulturnog nasledja. Rerih je smatrao da je kultura glavna pokretačka snaga na putu usavršavanja ljudskog društva, video je u njoj osnovu za zajedništvo ljudi raznih nacionalnosti i veroispovesti. Tada je i postavljen osnovni zadatak Dana kulture: široki poziv lepoti i znanju.

Nikolaj Rerih je pisao: “Odredićemo i Svetski dan kulture, kada će u svim hramovima, u svim školama i obrazovnim društvima i asocijacijama, na prosvećen način biti skrenuta pažnja na istinske riznice čovečanstva, na tvorce herojskog entuzijazma, na usvaršavanje i prolepšavanje života”.

———–

Idući tom smernicom Reriha, usudili smo sa da 2017. godine baš na taj dan (15. april) obeležimo u Somboru, kao prvi u Srbiji, Svetski dan kulture. Tri puta uživo, u ambijentu svečane sale somborske zgrade Županije-Gradske uprave, a potom dva puta zaredom online, usled već dragom Bogu hvala, korone iza nas i eto nas ponovo, po 6. put zajedno, ko što reče Rerih, na putu multietničko-internacionalnih niti koje kroz kulturu sve čvršće vežemo poput užeta onog netaknutog, na krmi bilo kojeg broda na kojem zajedno plovimo površinama Panonskog mora bilo gde na pučini s koje se oslanjamo ne njegove somborske daleke obale i mirne luke i nasmejane rive. Onakve, kakvi smo i mi.

Muzička dama Sombora i Srbije, Škola srednje i osnovne, ove umetničke struke, beše nam ovogodišnji domaćin. Uz Gradski muzej Sombor i Gradsko udruženje penzionera Sombor, verujemo, da su naši gosti iz Republike Mađarske i Bosne i Hercegovine otišli kućama zadovoljno, da smo ćemo ih vratiti da i oni u našoj metropoli zelenili dalje razvijaju sopstveni osećaj i ulogu domaćina. Na Pecinim fotografijama, eto uverite se u to.

Hvala svima, u ime Svetog trojstva organizatora, Granskog sindikata KUM-Kultura, umetnost, mediji „Nezavisnost“, Udruženja „PODIUM“ i Novog Radio Sombora.

———–

*Projekt Sporazuma dobio je ogroman publicitet i naišao na širok odjek u svetskoj javnosti.

Podršku Rerihovom projektu dali su svetski velikani kao što su Albert Ajnštajn, Romen Rolan, Bernar Šo.

U okviru tog sporazuma, prihvaćen je zaštitni znak koji je sam Rerih predložio i koji je trebalo da nose zaštićeni objekti kulture. Taj znak je bila Zastava sveta na kojoj su bila nacrtana tri kruga koja se dodiruju i simbolizuju prošla, sadašnja i buduća dostignuća čovečanstva okružena točkom večnosti.

U Paktu su sadržani opšti principi o značaju zaštite kulturnih dobara i poštovanja koje im treba ukazivati. Zaštita kulturnih objekata ima u Paktu Reriha obavezujući karakter i ne može biti oslabljena razlozima o vojnoj neophodnosti koja snižava efikasnost očuvanja kulturnih dobara u uslovima ratnih sukoba.

Pakt Reriha bio je iskorišćen kao osnov mnogih dokumenata o savremenoj međunarodnoj saradnji u oblasti očuvanja i zaštite kulturnog nasleđa.

Među njima su i akti UNESKO-a – Konvencija o zaštiti kultunih dobara u slučaju oružanog konflikta, usvojena u Hagu 1954, Konvencija o merama usmerenim ka zabrani i predupređenju nezakonitog uvoza, izvoza ili prenošenja prava svojine nad kulturnim dobrima, doneta u Parizu 1970, zatim Konvencija o očuvanju svetskog kulturnog i prirodnog nasleđa, proklamovana u Parizu 1972…

******

Post festum

*Kasnije su ideje Rerihovog pakta preuzete u Opštoj deklaraciji o kulturnoj raznolikosti (2001), Deklaraciji o sprečavanju namernog rušenja kulturnog nasleđa, koju je 2003. usvojio UNESKO, Konvenciji o očuvanju i podsticanju raznovrsnih formi kulturnog izražavanja UN (2005) i mnogim drugim međunarodnim dokumentima.

******

*Iz biografije Reriha

Nikolaj Rerih je rođen 9. oktobra 1874. u Sankt Peterburgu, a umro je 13. decembra 1947. u Indiji.

Bio je slikar, filosof, pisac, društveni radnik.

Stvorio je oko 7.000 slika od kojih se mnoge nalaze u poznatim galerijama i muzejima širom sveta. Napisao je i oko 30 književnih radova, a više puta je nominovan za Nobelovu nagradu.

Nosilac je više svetskih odlikovanja i priznanja, među kojima i je i Jugoslovenski orden svetog Save. Bio je vitez ruskog ordena svetog Svetislava, svete Ane i svetog Vladimira, vitez francuske Legije časti, vitez švedskog kraljevskog ordena Polarna zvezda.

*(Branko Rakočević)

Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor

http://keepone.net/radio/k138251/novi-radio-sombor *

*Novi Radio Sombor na vodećoj platformi radio stanica svih država sveta

Tagovi: , ,

Povezani članci

Gradonačelnik Sombora Antonio Ratković uputio čestitku svim građanima rimokatoličke veroispovesti povodom Uskršnjih blagdana
Od 23. aprila Dečija pijaca u Somboru počinje sa radom

Kategorije

Izbornik