@poljoprivreda@arhiva
BEOGRAD — Problem u vezi sa neisplaćenim subvencijama za ratare mogao se predvideti još početkom godine, jer uredbom o podsticajima nisu bila planirana sredstva za regresiranje sertifikovanog semena, ocenila je profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Natalija Bogdanov. Ona upozorava da su poljoprivrednici već smanjili ulaganja u setvu, zbog čega se naredne godine mogu očekivati niži prinosi i posledice po čitav lanac proizvodnje hrane.
Poziv ratarima da se prijave za drugi deo podsticaja za biljnu proizvodnju trebalo je da bude raspisan do 1. novembra, ali je nakon isteka tog roka iz Ministarstva poljoprivrede potvrđeno da novca za te isplate trenutno nema. Profesorka Bogdanov podseća da je povećanje direktnih podsticaja obećano još 2023. godine, te da je država od tada imala dovoljno vremena da planira sredstva, kao i da nijednom od više izmena uredbe tokom ove godine taj novac nije obezbeđen.
Rast broja registrovanih gazdinstava i pitanje zloupotreba
Komentarišući navode da je do manjka novca došlo zbog povećanja broja registrovanih hektara i grla stoke, Bogdanov ukazuje da treba razlikovati zvanične statističke popise — koji beleže pad broja gazdinstava i stočnog fonda — od podataka u registru gazdinstava.
Uvođenje sistema e-Agrar olakšalo je prijavljivanje, pa je broj registrovanih gazdinstava sa oko 330.000 u 2023. godini porastao na približno 450.000. Međutim, profesorka upozorava i na pojavu fiktivnih gazdinstava, prijavljivanje parcela koje se ne obrađuju, kao i formalno deljenje većih poseda na više članova porodice zbog ograničenja subvencija na površine do 100 hektara. Ipak, kako ističe, rast broja korisnika ne može biti opravdanje za izostanak planiranih isplata.
Manje đubriva i nekvalitetnije seme uticaće na ceo lanac proizvodnje
Govoreći o posledicama, Bogdanov naglašava da šteta nije samo budući rizik, već je već nepovratno načinjena. Računajući na obećani novac, mnogi ratari su unapred planirali ulaganja, ali su zbog izostanka isplata bili prinuđeni da smanje troškove proizvodnje kroz:
- upotrebu nesertifikovanog semena,
- smanjenje količine mineralnih đubriva,
- redukovanu obradu zemljišta.
Ona upozorava da novi subvencionisani krediti ne mogu nadomestiti nedostatak direktnih podsticaja, jer su i sredstva za kreditnu podršku ograničena. Manji prinosi i veći troškovi u ratarstvu, dodaje profesorka, direktno će se preliti na poskupljenje stočne hrane, a samim tim i na ostale grane poljoprivrede u narednoj proizvodnoj godini.
Neophodno uređenje registra i predvidivost podsticaja
Profesorka Bogdanov ocenjuje da Srbija ima usvojenu strategiju poljoprivrede, ali bez pratećeg akcionog plana koji bi definisao njenu primenu. Kao ključne prioritete u narednom periodu izdvaja vraćanje predvidivosti u sistem subvencija, prilagođavanje podsticaja veličini gazdinstva i vrsti proizvodnje, kao i temeljno uređenje registra gazdinstava, evidencije zemljišta u zakupu i suzbijanje sive ekonomije.