Zetva@Acanskis
- Ovogodišnja poljoprivredna sezona u Srbiji doneće stabilan rod hlebnog zrna, natprosečne prinose i izuzetan oporavak u voćarskom sektoru, pokazuju najnovije procene Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Sa terena već stižu i prve potvrde ovih predviđanja – žetva pšenice je zvanično počela, a prvi otkupljeni kontingenti pokazuju iznenađujuće dobar kvalitet zrna.
Žetva u punom jeku: Prvi rezultati obećavaju i izvoz
Na vojvođanskim poljima startovala je žetva pšenice, a prvi rezultati sa prijemnih mesta i silosa opravdavaju optimistične najave. Kako je za RTV izjavio Predrag Đurović, vlasnik senćanske kompanije „Žitopromet – Mlin AD“, u silose je samo tokom prva dva dana otkupa pristiglo više od hiljadu tona novog roda.
„Prve količine pšenice koje su stigle na prijem pokazale su iznenađujuće dobre rezultate kada je reč o kvalitetu zrna. Očekuje se natprosečan prinos, tako da će količina pšenice biti dovoljna za potrebe naše zemlje, kao i za izvoz“, istakao je Đurović, dodajući da je plan ove kompanije da tokom žetve i u narednim mesecima uskladišti 100 hiljada tona pšenice.
Kada je reč o ceni, otkup je počeo po akontacionoj ceni od 19 dinara po kilogramu. Za pravna lica cena iznosi 19 dinara plus PDV, dok je za poljoprivredna gazdinstva i individualne proizvođače 19 dinara sa uračunatim PDV-om. Konačna cena biće formirana po završetku žetve, u skladu sa kretanjima na tržištu.
Statistika potvrđuje: Rod znatno iznad desetogodišnjeg proseka
Zvanični podaci RZS-a (sa presekom stanja na kraju maja) prate situaciju na terenu i prognoziraju ukupan rod pšenice od 3,845 miliona tona, što predstavlja rast od 4,5 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Da je reč o izuzetno plodnoj godini za hlebno zrno, svedoči i uporedna analiza sa višegodišnjim parametrima: očekivana proizvodnja pšenice veća je za čak 27,8 odsto u odnosu na desetogodišnji prosek (2016–2025).
Pored pšenice, u ratarskom sektoru u plusu je i suncokret, čiji je rod procenjen na 3,5 odsto više u odnosu na prošlu godinu (9,3 odsto iznad desetogodišnjeg proseka).
Pad kod prolećnih kultura, ali istorijski oporavak voća
Nasuprot stabilnom ratarstvu, prolećna setva beleži oprez poljoprivrednika, pa su tako smanjene površine pod ključnim prolećnim kulturama. Zasejano je manje kukuruza (za 3,8 odsto), soje (za 7,5 odsto) i šećerne repe (za 5,7 odsto). Podbačaj kod „slatkog korena“ je posebno uočljiv jer je ovogodišnja setva za čak 24,3 odsto manja od desetogodišnjeg proseka.
Ipak, najveće pozitivno iznenađenje ove sezone dolazi iz voćnjaka, koji beleže drastičan oporavak nakon nekoliko mraznih godina:
-
Višnja: Očekuje se istorijski skok i porast proizvodnje od neverovatnih 96,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.
-
Malina: Za domaće „crveno zlato“ prognozira se solidan rast roda od 14,6 odsto u poređenju sa prethodnom sezonom.
Dok voćari trljaju ruke, pažnja agrara trenutno je usmerena na stabilizaciju vremenskih prilika kako bi se žetva pšenice u Vojvodini i centralnoj Srbiji uspešno i bez gubitaka privela kraju.


