- Pozivamo vas na promociju knjige BEGLUK Dušana Savića koja je nedavno objavljena u izdanju Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki”
Program će biti održan u utorak, 28. oktobra, u 19 časova, u Legatu Miroslava Josića Višnjića.
Učestvuju: Dušan Savić, prof. dr Saša Radojčić i Nataša Turkić, direktorka Gradske biblitoeke.
„Nad pričama Dušana Savića, kao i nad njegovim romanom Porajmos, ostajem zatečen pitanjem: da li treba da budemo srećni što je, u ovom našem podneblju, u čijem odbijanju geografskog određenja u ovom trenutku uživam, podneblju sa tako puno simbola kultura i života zajednica zaostalih u slojevima zemlje i u kolektivnom pamćenju koji nekada u nekoj knjizi, ili drugom artefaktu problesnu u našu stvarnost, ili tužni, što je to na ovom podneblju olako prepuštano zaboravu zbog nečega boljeg što se verovalo da dolazi.
A upravo to zaboravljano, u zaborav gurano, jeste ono najvrednije što posedujemo: mnoštvo varijeteta ljudskih i kolektivnih sudbina. Pomenuti slojevi ne leže samo jedan preko drugog, nego se te različite arheologije na malom prostoru dodiruju. I horizontalno i vertikalno se u pričama Dušana Savića one stiču. Slično osećanje, ne samo zbog preklapanja teme, propasti begluka u naslovnoj priči (noveli), nego i zbog drugih motiva javilo mi se dok sam čitao Pamukov Instambul. Uzdasi junaka priča, naratora, posle dima cigarete, srka kafe ili rakije u jednom trenutku nisam više siguran da li dolaze iz knjige ili iz mene.
To širenje istorijskog i geografskog prostora u pričama Dušana Savića blagotvorno na nas deluje kao kada udišemo punim plućima, negdašnji čisti vazduh ovog podneblja.”
Nenad Milošević
„U priče sabrane u zbirku Begluk, Dušan Savić pohvatao je one specifične trenutke kada život reši da se obrati čoveku – ponekad samo da ga kvrcne, a često i da ga dobro razdrma. Posebno čitalačko zadovoljstvo pružaju one priče u kojima izgleda kao da se slučaj s junakom samo našalio, ali posle te šale junak (zajedno sa čitaocem) ostaje da se misli i češka po glavi.
Savić gradi čitavu plejadu likova, od begovskih sinova i vojnika JNA do derana i dođoša, preko mađarskih carinika do zagrebačkih gimnazista i bečkih poštara. U poglavlju „Banjalučki zapisi” priče Dušana Savića bave se ključnim situacijama u procesu odrastanja i sazrevanja.
Brojni toponimi ove zbirke iscrtavaju mapu jednog geografski i kulturološki raznovrsnog prostora, kome jedinstvo daje lično iskustvo autora, ali s tim jedinstvom lako će se identifikovati generacije čitalaca koje su ga i same iskusile.”
Mirjana Mitrović Stefanović
Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor