Prikazivanje članaka po tagu pitanja

* U odgovoru na Vaša pitanja pošao bih od elementarne činjenice: niti jednu vlast u svijetu ne legitimizira izborni rezultat, već demokratičnost izbornog procesa i radnji koje mu prethode a koje se posljedično manifestiraju u prisustvu oporbe u parlamentu nakon izbora, u postotku koji je veći od statističke greške. Okolnost da neko predstavničko tijelo broji više od dvije trećine, ili ne daj Bože potpunu, stopostotnu dominaciju predstavnika jedne izborne liste jasno govori da s izbornim procesom, ili općenito društvom, odnosno zajednicom, u kojoj se taj izborni proces provodi, ozbiljno nije u redu

Jednako važi za opće, građanske izbore, kao i za izbore za predstavnička tijela manjinske samouprave. Nakon izbora održanih prošle godine u Republici Srbiji, vlast je ovu činjenicu shvatila, očigledno vrlo ozbiljno, i potaknuta, što kritikama oporbe, što europarlamentaraca, otpočela je dijalog o izbornim uvjetima. U prethodnoj rečenici ključna je riječ dijalog, jer bez konsenzusa, ostvarenog putem dijaloga, svih zainteresiranih čimbenika, o izbornim uvjetima i mehanizmima, sami temelji društva, odnosno zajednice, su dovedeni u pitanje. Ovaj je dijalog, prerastao u dupli, dvojni dijalog, koji je okončan s dva sporazuma.

Važno je ovdje razumjeti, da je konsenzus o izbornim uvjetima jedna od temeljnih pretpostavki na kojoj počiva svako, pa i ovo naše društvo, bez kojeg, konsenzusa, razvoj demokratskih institucija, te dugoročni prosperitet i stabilnost, društva, odnosno zajednice, nisu mogući. Važno je također razumjeti, da nitko iz van ne može i ne treba da „pravi reda u našem dvorištu“. To je nešto što moramo učiniti mi, sami, kao građani Republike Srbije. Zbog nas samih i naše budućnosti.

Oporba se izborila za svoje pravo da u dijalogu učestvuje. Politički predstavnici manjina, očigledno nisu, premda pripadnici manjina čine značajan postotak građana Republike Srbije. Smatram da je time propuštena jedna šansa da se o pitanjima političke participacije manjina, kao bitnog elementa društvenog konsenzusa, progovori na relevantan način. Teme i pitanja vezana uz političku participaciju manjina u predstavničkim tijelima u Republici Srbiji, očigledno, još uvijek, nisu došli na dnevni red.

Analizirati, stoga, efekte ovih dvaju sporazuma, na otvorena pitanja političke participacije manjina u predstavničkim tijelima u Republici Srbiji, posve je izlišno, jer, da podsjetim, to nije, uopće, niti bila tema ovih razgovora. Možemo stoga samo konstatirati da su ova pitanja i dalje u punoj mjeri otvorena i neriješena, te da ih treba rješavati putem dijaloga predstavnika vlasti i manjina u Republici Srbiji. Na koncu, iz perspektive političkog djelovanja stranke koja okuplja i predstavlja nacionalnu manjinu, postavlja se pitanje što dalje.

Jasno je da bojkot nije rješenje. Moramo, stoga, nastojati da se, kao zajednica, za pravo na učešće u dijalogu o društvenom konsenzusu, o svim pitanjima, izborimo, te da putem tog dijaloga i neke rezultate za hrvatsku zajednicu polučimo. Ako dopustite, infantilan je pristup političkom djelovanju sadašnjih nominalnih i formalnih čelnika hrvatske zajednice koji se zasniva isključivo na „kukanju i zapomaganju“ u očekivanju da netko izvana rješava probleme i izazove s kojima se mi ovdje suočavamo. Takav je pristup razvidno neučinkovit i jasan je pokazatelj nemoći i nesposobnosti da se s ključnim akterima uspostavi dijalog koji vodi k ostvarenju željenog cilja.

U pogledu konkretnih rješenja, naglasit ću našu posvećenost punoj implementaciji Međudržavnog sporazuma o zaštiti srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske u Republici Srbiji, što bi u praksi značilo garantirane mandate za političke predstavnike Hrvata u Republici Srbiji, na svim razinama, na sličan način kako je to omogućeno Srbima u Hrvatskoj. Svojevrsni problem na ovom putu predstavlja činjenica da se Republika Srbija odlučila za sustavno drugačiji pristup, koji pretpostavlja snižavanje izbornog praga za izborne liste nacionalnih manjina, umjesto garantiranih mandata.

Na tragu takvoga pristupa pitanju participacije manjina u predstavničkim tijelima kao iskorak u pravom smjeru ocijenio bih usvajanje prošlogodišnjih amandmana koje je podnio Bálint Pásztor, a kojima se izbornim listama nacionalnih manjina prirodni prag dodatno snižava za 30%. Ipak, ocijenio bih to kao nedostatno u smislu odredbi članka 9. prethodno spomenutog sporazuma. Dodatni problem predstavlja složenost administrativnih procedura za kandidiranje i predaju izborne liste na lokalnoj razini. Naime, umjesto da se i ovdje taj broj umanji na pola, za izborne liste nacionalnih manjina, kao što je to učinjeno za izbore za Narodnu Skupštinu i Skupštinu AP Vojvodine, to nije učinjeno za Skupštine jedinice lokalnih samouprava.

Želim vjerovati da je ovaj propust, tek posljedica činjenice da pitanja izbornog zakonodavstva za političke predstavnike manjina nisu bila fokus prethodno spomenutih dijaloga. Jasno, ovakva, specifična pitanja, kao i niz drugih, životno važnih pitanja za hrvatsku nacionalnu manjinu, moguće je rješavati isključivo u neposrednom dijalogu s predstavnicima vlasti u Republici Srbiji, umjesto politike medijskog podizanja tenzija.

Naša zajednica ima vrlo malo utjecaja na pitanje tko će nam biti sugovornik u ime predstavnika vlasti u Republici Srbiji, no, imamo potpuni utjecaj na pitanje tko će našu zajednicu, u tom prijeko potrebnom dijalogu predstavljati. Ako postojeći nominalni i formalni čelnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji nisu u stanju uspostaviti dijalog s predstavnicima vlasti, unatoč koaliciji SNS i DSHV, koja se ogleda u participaciji predstavnika DSHV u izvršnoj vlasti na razini Pokrajine, moramo izabrati druge. Promjene su, u nas Hrvata u Republici Srbiji, dakle, nužne i neizbježne.

U Subotici, 12.11.2021. godine

(Zabilježio: novinar, prof. Ivan Karan)

Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor

(Sva autorska prava eventualnog daljeg objavljivanja ove rubrike i njenog celovitog sadržaja postavljeno na portalu Novog Radio Sombora bez upita i dozvole bilo koje strane ili pojedinca zaštićena i zadržana svim relevantnim pravnim mehanizmima)

Objavljeno u Prva vest
Tagovano

* Gradonačelnik Sombora Antonio Ratković, član Gradskog veća za oblast nacionalnih manjina i saradnje sa verskim zajednicama Silard Janković i pomoćnik gradonačelnika za oblast mesne samouprave Atila Pribila sastali su se u sredu, 28. oktobra, sa predsednikom Mađarskog nacionalnog saveta mr Jene Hajnalom, predsednicom Izvršnog odbora Mađarskog nacionalnog saveta Aniko Jeras, Emilom Lulićem, kao i sa predsednicom Okružnog odbora Saveza vojvođanskih Mađara Ilonom Pelt

Povod za sastanak je bio razgovor o Savetu za međunacionalne odnose i donošenju gradske Odluke o Savetu za međunacionalne odnose koja je bila na javnoj raspravi.

Učesnici sastanka izrazili su spremnost da nađu rešenja za pitanja koja već dugo čekaju odgovore, a čije rešenje ne zavisi samo od Grada Sombora ili od Mađarskog nacionalnog saveta, nego su to pitanja koja treba zajedničkim snagama rešiti.

Na dnevnom redu su bili još i nova ulaganja, rešenje za pozorište u Bezdanu, biblioteke naseljenih mesta, kao i kulturni život. Takođe, predstavnici Mađarskog nacionalnog saveta ponudili su rešenje u vidu softvera za pitanje prevođenja dokumenata tako da se oni automatski dobiju u gotovoj formi.

Učesnici sastanka su zaključili da je međusobna saradnja na odličnom novou i da ima dobru perspektivu za dalji razvoj.

Medijska pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Prva vest

       

Kontakt

Venac Stepe Stepanovića 9 (kancelarija) Ivana Kosančića 19 (redakcija, sedište) 25000 Sombor, Srbija

e-mail:

office@noviradiosombor.com

Telefon: +381-25-510-16-41
Mobilni: +381-65-8-675-445

Portal:

http://noviradiosombor.com

Internet radio: Novi Radio Sombor

http://www.omiljeniradio.com/index.php/radio-uzivo-online-srbija/1130-novi-radio-sombor-uzivo-online.html 

POSTANITE SARADNICI

Svako ko želi, može da postane saradnik Novog Radio Sombora, bilo gde da živite i boravite.

Izaberite oblast koja vam je bliska, pošaljite vest, informaciju, fotografije, istražite.

Postanite dopisnik, iz svog mesta gde trenutno ili trajno boravite, svoje države. 

Dobrodošli saradnici u marketingu, menadžmentu i oglašavanju!

Javite se na e-mail:

office@noviradiosombor.com

Telefoni: +381-65-8-675-445

+381 25 510-1641

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…