Prikazivanje članaka po tagu nezavisnost
Počeo 6. Kongres GS sindikata i zdravstva "Nezavisnost"
* Otpočeo je sa radom VI Kongres Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite "Nezavisnost"
Koleginicama i kolegama želimo uspešan rad - poruka je u Ujedinjenim granskim sindikatima NEZAVISNOST!
Sindikat (udruženje) penzionera Srbije "Nezavisnost" u javnoj raspravi o izmenama i dopunama Zakona o PIO!





UDRUŽENjE (Sindikat) PENZIONERA SRBIJE ''NEZAVISNOST''
BEOGRAD, NUŠIĆEVA 21
Ime i prezime: MILOŠ GRABUNDžIJA, predsednik
Kontakt telefon: O62/ 8855 652
E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Datum: 30.mart 2021.g.
?1. Primedbe i sugestije, koji se odnose na Nacrt zakona kao celinu ili na njegov deo
Osnovna, načelna, primedba odnosi se na to što prilikom izrade Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO, nisu konsultovani reprezentativni socijalni partneri – reprezentativni sindikati zaposlenih i reprezentativna udruženja penzionera.
Isto tako, neprihvatljivo je da barem prilikom planiranja javne rasprave o predloženim izmenama i dopunama, reprezentativni socijalni partneri nisu posebno pozvani, već se tretiraju kao sva ostala pravna i fizička lica – predlagač im se obraća putem javnog poziva, što je suprotno osnovnim principima socijalnog dijaloga. To je, na žalost, povezano i sa činjenicom da socijalni partneri ne učestvuju ravnopravno u upravljanju RF PIO.
Predložene izmene i dopune imaju više tehnički karakter, dok se suštinski ništa ne menja u položaju korisnika penzija. Udruženje (Sindikat) penzionera Srbije ''Nezavisnost'' stoji na stanovištu da svaka izmena i dopuna Zakona o PIO, kao deo reforme sistema PIO, treba za osnovni cilj da ima unapređenje društvenog, socijalnog i materijalnog položaja penzionera.
Izmene i dopune Zakona o PIO moraju biti u potpunosti u skladu sa Ustavom i drugim pozitivnim normativnim aktima, i ne smeju da dovode u neravnopravan položaj pojedine kategorije osiguranika. Na žalost, predloženom dopunom člana 70 Zakona (70d), pravi se razlika između penzioera koji su otišli u prevremenu penziju u skladu sa Odlukom Vlade o restrukturiranju i pripremi za pšrivatizaciju, i ostalih korisnika prevremene penzije.
Iako se u obrazloženju Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO, pominje i Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija kojim je bio privremeno uređen način isplate penzije za korisnike čija je penzija bila veća od 25.000 dinara, kao i njegovo stavljanje van snage, ponuđenim izmenama i dopunama Zakona o PIO nije predviđeno obeštećenje penzionera oštećenih po osnovu četverogodišnje primene ovog Zakona.
?2. Broj člana u Nacrtu zakona i vaš predlog za izmenu
Imajući u vidu iznete opšte, načelne, primedbe, Udruženje (Sindikat) penzionera Srbije ''Nezavisnost'', predlaže sledeće:
1. Umesto predloženog člana 70d, postojećem članu 70a, dodati novi stav koji glasi:
''Nakon navršenih 65 godina života korisnika penzije, visina prevremene penzije se obračunava na način na koji se određuje starosna penzija'' (bez umanjenja).
2. Član 80, dopuniti novim stavom koji glasi:
'' U slučaju da ovako usklađen iznos prosečne penzije bude niži od 50% prosečne zarade u istom periodu, odnosno da izdvajanje za masu isplaćenih penzija bude znatno niže od 10% BDP, penzije se vanredno usklađuju ili se, u konsultaciji sa reprezentativnim socijalnim partnerima, utvrđuje nova formula usklađivanja.''
3. Član 155, izmeniti, tako da glasi:
'' Upravni odbor imenuje i razrešava Vlada Republike Srbije, a ima 9 članova i to:
• 4 člana iz sastava nadležnog ministarstva ili drugih državnih organa, odnosno institucija koje se neposredno bave pitanjima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja i zaštite;
• 2 člana iz redova sindikata zaposlenih, reprezentativnih na nacionalnom nivou (po 1 iz svakog reprezentativnog sindikata);
• 1 član iz sastava reprezentativnog udruženja poslodavaca;
• 2 člana iz redova udruženja penzionera reprezentativnih na nacionalnom nivou ( po 1 iz svakog).''
4. Iza člana 168, dodati novi član 168 a, koji glasi:
''Nadzorni odbor
Nadzorni odbor broji 5 članova, a čini ga po 1 član iz svakog sindikata zaposlenih, udruženja penzionera i udruženja poslodavaca, reprezentativnih na nacionalnom nivou.
Delokrug i način rada Nadzornog odbora uređuje se Statutom RF PIO i Pravilnikom o radu Nadzornog odbora. ''
5. Član 169, tačku 3 izmeniti tako da glasi:
'' 3. Sredstva dobijena stavljanjem u funkciju i domaćinskim raspolaganjem imovinom RF PIO, kao i prihod od infrastrukturnih objekata građenih sredstvima RF PIO.''
6. Član 171, stav 2, procenat izdvajanja za društveni standard, povećati sa 0,10 na 0, 20 % ukupnih prihoda Fonda .
7. U završne i prelazne odredbe, ubaciti novi član, koji glasi:
''Posebnim -lex specijalis- zakonom, donetim u roku od 6 meseci od usvajanja ovog Zakona, utvrdiće se obaveza države da korisnicima penzija vrati dug, odnosno deo penzija umanjen po osnovu primene Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, kao i rok i način vraćanja tog duga. ''
? Obrazloženje upućenog predloga za izmenu
1. Član 70d Nacrta Zakona, pravi razliku između penzioera koji su otišli u prevremenu penziju u skladu sa Odlukom Vlade o restrukturiranju i pripremi za pšrivatizaciju, i ostalih korisnika prevremene penzije, što jedan deo penzionerske populacije diskriminiše i dovodi u neravnopravan položaj. To nije u skladu sa Ustavom i treba menjati, kao što je predloženo od strane Udruženja (Sindikata) penzioera Srbije ''Nezavisnost''.
2. Kako kretanje penzija ne bi zaostajalo za kretanjem zarada, odnosno kako se ne bi smanjivala realna vrednost – kupovna moć penzija, treba odrediti parametre za vanredno usklađivanje penzija – odnos sa prosečnom zaradom i učešće troškova penzije u BDP. Ukoliko ta opcija nije prihvatljiva, moguće je, umesto ''švajcarske formule'' (50:50) primeniti formulu koja se primenjuje u Sloveniji – usklađivanje penzija 60% sa rastom zarada, a 40% sa rastom potrošačkih cena.
3. U upravljanju Fondom PIO treba, u skladu sa načelima socijalnog dijaloga (konvencije i preporuke MOR-a) da, osim Vlade, ravcnopravno učestvuju predstavnici svih reprezentativnih socijalnih partnera – sindikata, poslodavaca kao i reprezentativni predstavnici korisnika penzija – udruženja penzionera. To je praksa u svim demokratskim društvima – u upravljanju ravnopravno učestvuju oni koji stvaraju i oni koji koriste sredstva Fonda PIO – zaposleni, poslodavci i penzhioneri, posredstvom svojih legitimnoih predstavnika.
4. Sindikat penzionera Srbije ''Nezavisnost'' se protivio ukudanju Nadzornog odbora RF PIO i smatra da to nadzorno telo, koga bi činili predstavnici socijalnih partnera, ali ne i Vlade, treba vratiti kao jedan od kontrolnih mehanizama funkcionisanja Fonda.
5. Sa ciljem povećanja realnih izvora prihoda za podmirivanje prava iz i po osnovu PIO, a samim tim i smanjenja učešća finansiranja iz Budžeta, u realne prihode Fonda treba uvrstiti prihode od privatizacije i eksploatacije imovine RF PIO, poslovnog prostora, banja i rehabilitacionih centara i infrastrukturnih objekata građenih sredstvima Fonda PIO.
6. Srecdstva za društveni standard penzionera koja se izdvajaju po stopi od 0,10% ukupnih primanja, nisu dovoljna za pokrivanje potreba podizanja društvenog standarda penziionera, posebno onih sa nižim penzijama. Tome svedočimo svake godine prilikom prijava za besplatno korišćenje banja i rehabilitacionih centara, kod podele paketa solidarne pomoći, organizacije Olimpijade lica trećeg doba i drugih sportskih i kulturnih manifestacija, jer zbog ograničenih sredstava, otprilike tek svaki treći penzioner koji ispunjava uslove za korišćenje ovih pogodnosti, to može i da iskoristi. Zbog toga je neophodno povećati sredstva za društveni standard penzionera koja će se koristiti u skladu sa Pravilnikom o društvenom standardu penzionera, na 0,20% ukupnih prihoda Fonda.
7. Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija je, prema oceni Udruženja (Sindikata) penzionera Srbije ''Nezavisnost'' bio suprotan odredbi Ustava Republike Srbije o nepovredivosti stečenih prava (a penzije su stečeno pravo). Zbog toga je obaveza države da taj dug penzionerima vrati. Način i rokove vraćanja, Vlada treba da utvrdi, uz prethodne konsultacije sa reprezentativnim sindikatima i udruženjima penzionera, kroz poseban Zakon (npr. Zakon o pretvaranju tog duga u javni dug) ili poseban Program vraćanja duga. Udruženje (Sindikat) penzionera Srbije ''Nezavisnost'' je sačinilo radnu verziju takvog Zakona i spremni smo ga ustupiti na uvid i korišćenje nadležnim državnim organima.
Autorski tekstovi / Branislav Božić: Kad pocrni siva ekonomija - prekarni rad preko omladinskih i studentskih zadruga




Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost izvestio članstvo i javnost o aktivnostima tokom stanja pandemije i naveo neposredne planove
* U ISČEKIVANJU FORMIRANJA NOVE VLADE REPUBLIKE SRBIJE
Obaveštenje
Svim povereništvima GS ZSZ NEZAVISNOST
Poštovane koleginice i kolege, podsećanja radi, od izbijanja (pandemije) epidemije Covid - 19 do danas, u GS ZSZ NEZAVISNOST uradili smo sledeće:
- Pregovarali i potpisali Aneks Posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvene ustanove kojim su zaposleni koji su se inficirali na radnom mestu dobili, za dane odsustva - bolovanja, naknadu plate od 100% (prosečna plata u zadnjih 12 meseci). Ovaj aneks je omogućio da se isto ovo pravo definiše i kroz PKU za socijalnu zaštitu;
- Obratili se nadležnim ministarstvima i državnim institucijama sa preko 30 dopisa i rešavali probleme zaposlenih i naših članova u vanrednim okolnostima rada;
- Organizovali, održali i učestvovali na više on line savetovanjima, tribinama i seminarima sa kolegama iz Evropske konfederacije sindikata javnih službi (EPSU) i Svetske konfederacije sindikata javnih službi (PSI) čiji je član naš granski sindikat. Teme su se ticale zaštite i prava zaposlenih u javnim službama (zdravstvu i socijalnoj zaštiti) - razmena iskustava sa kolegama iz Evrope i sveta u radu vanrednih okolnosti prouzrokovanih Covidom - 19;
- Pokrenuli i uputili ministarstvima zdravlja i socijalne zaštite inicijativu za izmene i dopune Posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvene ustanove i PKU za socijalnu zaštitu. Zbog još uvek neformirane Vlade RS očekujemo poziv za pregovore odmah po formirariju iste. Ovim Aneksom želimo da uredimo polje bezbednosti i zdravlja na radu u slučajevima epidemija od većeg epidemiološkog značaja, poput sadašnje Covid - 19. Takođe ostala prava koja nisu predviđena zakonima u ovakvim situacijama. Na ovaj način bi prava i obaveze za eventualne buduće epidemije bile zakonski uređene tj. status zaposlenih;
- Učestvovali na raznim tribinama, konferencijama za novinare i u informativnim medijima gde smo iznosili naše stavove, predloge i ideje za poboljšanje funkconisanja i rada zdravstvenih ustanova u vreme epidemije. Na ovim skupovima i medijskim nastupima smo isticali važnost i ulogu sindikata u ovim vremenima.
- Na dnevnom nivou reagovali prema nadležnim ministarstvima, kriznom štabu i poslodavcima (direktorima) u rešavanju individualnih i zajedničkih problema koji su se svakodnevno javljali u radu zdravstvenih ustanova i ustanova socijalne zaštite;
i uradili još puno toga kao i u vremenima normalnog rada pre korona virusa.
U isčekivanju formiranja nove Vlade Republike Stbije, odnosno resornih ministarstava, kratkoročni prioriteti koji će biti predmet rasprave i konkretnih zahteva prema nadležnima, na Izvršnom odboru i Glavnom odboru GS ZSZ NEZAVISNOST će biti:
- Razmatranje i donošenje odluke o potpisivanju izmena i dopuna PKU, odnosno Aneksa PKU:
- Razmatranje Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru s ciljem eventualnih izmena i dopuna, kao i primene platnih grupa i platnih razreda od 2021. godine. Novi način obračuna i isplate plata kroz grupe I razreda je već jednom odložen do početka naredne godine i nameće se pitanje da li će moći da se krene januara 2021. godine ili će ponovo biti odloženo. Od nadležnih očekujemo odgovore;
- Priprema i upućivanje zahteva ministarstvima i Vladi RS za povećanje plata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Takođe i zahtev za dodatno povećanje plata zaposlenima na poslovima sa pacijentima obolelim od korona virusa jer u ovom vremenu nose najveći teret i odgovornost:
APLAUZI NISU DOVLJNI „HEROJIMA NACIJE”!
S poštovanjem,
Vaš GS ZSZ NEZAVISNOST, 13. oktobra 2020.
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
Slobodan Stupar: Sindikat je, pre svega, sila
* Položaj radnika u Srbiji danas je kao u prvobitnoj akumulaciji kapitala, zaposleni su postali najamna radna snaga bez ikakvih prava. Radnici ne treba da sa plaše udruživanja, isticanja svojih zahteva pa ni pobune, a sindikat treba da se resetuje i promeni strategiju
Početkom 90-ih, u vreme preteće najezde nacionalizma i promene uređivačke politike državne radijske i televizijske kuće, grupa novinara, urednika i stvaralaca pobunila se i formirala Nezavisni sindikat Televizije Beograd. To je bila prva sindikalna nesistemska organizacija zaposlenih u bivšoj Jugoslaviji. Dotad posmatrana kao neformalna grupa ljudi, ozvaničila je svoje postojanje i ciljeve, a među osnivačima bio je i sagovornik sajta UGS Nezavisnost Slobodan Stupar, novinar-urednik na Radio Beogradu, saradnik Bi-bi-sija na srpskom iz Beograda. Među osnivačima bili su i Filip David, Gordana Suša, Nadežda Gaće, Ibrahim Hadžić, Vasilije Anđelić, Branislav Čanak i drugi radnici RTV Beograd koji će ubrzo, zajedno sa drugim sindikalnim organizacijama iz raznih krajeva Srbije, formirati Ujedinjene granske sindikate “Nezavisnost”. U rešenju od 26. avgusta 1991, “Nezavisnost” je upisana u Registar sindikalnih organizacija, a prvi zastupnik bio je Slobodan Stupar.
Ispostaviće se vrlo brzo da će spisak osnivača postati i spisak otpuštenih novinara i urednika koji su se suprotstavili nacionalističkoj uređivačkoj politici, sa spiska koji je u ime vlasti pročitao Vojislav Šešelj, omiljeni “opozicionar” Slobodana Miloševića.
Bilo je to vreme širenja ratnog požara, vreme u kojem se radnici u Srbiji, a i u bivšoj Jugoslaviji, odlučuju se za tobožnju zaštitu nacionalnih, a ne vlastitih interesa. Tom konstatacijom počinjemo razgovor u kojem Slobodan Stupar najpre odgovara na pitanje zašto su radnici dozvolili da se odreknu relativno pristojnog društvenog položaja i zaštite koja uopšte nije bila za potcenjivanje, pogotovu gledana iz današnje perspective?
- Srbija je, kada se pojavio Slobodan Milošević, rekla “sad se narod pita”; i on sam ponavljao je tu frazu, govoreći i to da je narod uvek u pravu. Bilo je to u vreme kada smo imali zakon koji je ne kažem savršen - govorim o Zakonu o radu - ali bio je dobar. Značio je brigu o ljudima i zaštiti njihovih prava. Danas je teško naći sličan zakon. Čak je imao i svoju krajnost u onoj poznatoj rečenici “ne može mene niko toliko malo da plati, koliko mogu malo da radim”.
Bilo je to i vreme kada se radnik zaposli i - odmah je zaposlen do penzije. Ukoliko, naravno, ne poželi da promeni preduzeće ili ustanovu. Bilo je takvih regula, kakva je i zaštita od otkaza, podsetimo se i toga da niko nije mogao da otpusti radnika. Bio je zaštićen, postojali su i sudovi udruženog rada koji su sve vraćali na posao. Drugim rečima, do pojave Miloševića imamo zakon koji je ne samo slovo na papiru, nego je i primenjiv i primenjivan. Zaštita zaposlenih bila je izuzetna, plate vrlo solidne, u poređenju sa današnjim - neverovatne.
I šta se dogodi. Taj koji je rekao da je narod u pravu, kaže i to da su Srbi obespravljeni u tadašnjoj Jugoslaviji, da moraju da dignu svoj glas, da je Srbija podeljena na republiku i dve pokrajine. I da to mora da se promeni. Tako dolazimo do jednog, rekao bih, revolucionarnog perioda, u kojem više nisu važni zakon i njegova primena, nego to ko je jači. Radnici su sa oduševljenjem, kao Hitlera u Nemačkoj, dočekali Miloševića u Srbiji. I kreće, ne preterujem kad to kažem, nacionalsocijalizam.
* Kao da većina tada nije uvidela opasnost da bude uvučena u opasne međunacionalne sukobe?
- Da. Pitao sam tada stalno kolege iz Radio Beograda u kojem sam radio da li su svesni kako Miloševićeva politika vodi u rat u kojem može sve da ode u nepovrat, da posle opasnih sukoba više nema povratka. Govorili su mi da nisam u pravu, da izmišljam. A onda smo videli miting na Gazimestanu - kao film i fašističku estetiku Leni Rifenštal. Tada su mi kolege govorile da sam antisrbin. Tu gledamo kako nestaje zakon o radu o kojem govorimo, i to nije uradio Milošević, radnici su ga zgazili. Drugim rečima, jedna vrsta ludila je ušla u ljude.
* U socijalnom smislu to je bilo samoubistvo?
- Apsolutno. Posle tri-četiri godine Miloševićeve vladavine, ulazimo u hiperinflaciju kakva nije zabeležena u svetu. Ako odmah ne zamenite u marke nešto što se nazivalo plata, potpuno izgubi vrednost.
* Od Miloševićeve pojave, dakle, imamo potpuno menjanje socijalnog položaja zaposlenih, drastični pad zarada, ali i potpuno odsustvo zaštite temeljnih radničkih prava?
- Zakon više nije bio primenjiv, fabrike su prestajale da rade, sve zbog borbe za srpstvo. Da preskočimo jedan period, poslednje izmene zakona koji reguliše ono što nazivamo pravima radnika dogodile su se u vreme Aleksandra Vučića i dolaska takozvanog stranog kapitala, stranih investitora. Koji su - je l - otvarali fabrike za namotavanje žice. Lon poslovi.
Novi poslodavci uslovljavaju državu, traže da radnici nemaju nikakva prava, što Vučić, bez ikakvog gunđanja, prihvata. Kaže, čak, da će zakonska regulativa biti još povoljnija za ulagače, daje im budžetski novac za otvaranje radnih mesta. Tako dobijamo zakon za privatne firme i vlasnike, Oni se oslobađaju bilo kakvih obaveza i mogu sa radnicima da rade, maltene, šta im padne na pamet. Danas da primi radnika, sutra da ga otpusti, nema nikakve garancije za bilo šta.
A ostao je nepromenjen zakon koji reguliše prava zaposlenih u javnim preduzećima i u onima koji imaju državni kapital. Evo, recimo, Politika, Večernje novosti, firme u strašnim problemima, a ne mogu nikoga da otpuste. Država donira. I nikom ne pada na pamet da tu nešto menja.
* Ponovo dolazimo do uzroka?
- Nas su upropastili nacionalizam, ratovi, pljačka, ne znam da li je i u staroj, predratnoj Jugoslaviji bio ovako nezavidan položaj radnika. Sve je propalo i kad ovo jednoga dana prođe, kad Srbija, eventualno, malo ojača, moraće jedan deo radnog prava da prenese iz zapadnih demokratija i kapitalizma koji je daleko humaniji i bolje organizovan, kako bi se vratila izvesna radnička prava.
* Činjenica je, s druge strane, da nema pobune protiv takvog položaja; nema vriska, makar on bio i neartikulisan. Anestezija i odsustvo pokušaja da se bilo šta menja?
- Kriza u Srbiji traje trideset godina, ratovi, beda, siromaštvo; došli su ovi “trange-frange” investitori, ljudi jesu anestezirani. Drugo, ljudi su kukavice. Prosto je tužno gledati tu količinu kukavičluka. Došao neki investitor, Južnokorejac, ne da im da idu u toalet, naterao radnike da nose pelene. I šta biva - niko se ne buni. Je li to taj hrabri srpski narod. U kojoj smo to fazi kad svako nad nama može da se iživljava. A mi jedino molimo boga da ne bude previše bolno.
Tako to biva kad izgubiš te silne ratove. Pre svega kad ih vodiš.
* Vidite li način na koji sindikat treba da postupa ubuduće, kako da se za nešto izbori?
- Kao prvo, ne vidim inicijativu. Upravo zbog tog kukavičluka. Ljudi treba da znaju da se udruživanje radnika ne može zabraniti, da je to tekovina savremene civilizacije. I ne treba da se plaše udruživanja i isticanja svojih zahteva. Sada imamo položaj radnika kao u prvobitnoj akumulaciji kapitala, zaposleni su postali najamna radna snaga bez ikakvih prava.
I još nešto: sindikat, pre svega znači silu! Nemamo nikakva prava - u redu, naše legitno pravo je da posegnemo za silom. Pa da zaustavimo proizvodnju. Ne daje nikakve rezultate?! U redu, doći ćemo do upravne zgrade i zapalićemo je!
Onda nas gazda pozove i kaže, gospodo, nemojmo - šta, pravo na osam sati rada, na pauzu, na godišnji odmor? Pa, naravno, hajde da razgovaramo, mogli smo to i bez ove incidentne situacije. A mi kažemo - nismo, jer nisi hteo da razgovaraš i kad god nećeš da razgovaraš - desiće se isto.
* Došli smo do zakonske regulative koja dodatno obespravljuje radnike, kao mogućnost iznajmljivanja radnika na lizing?
- Odlično. Nas petorica zapalićemo nekoliko agencija koje iznajmljuju radnu snagu. Druga petorica zapaliće upravne zgrade firmi koje zapošljavaju radnike preko takvih agencija. Pokazaćemo snagu, jer ovakav položaj zaposlenih danas postoji jedino u krajnje zaostalim afričkim državama, a u nekim naprednijim je čak i bolji nego u Srbiji. Zbog toga je, naglašavam, upotreba sile legitimna.
* Za medije u Srbiji kao da ne postoje radnička prava - interesantna su jedino kada dođe do nekog incidenta, kakav je stradanje radnika?
- I to mogu da razumem, ali sam uveren da se može promeniti. I to kontinuiranim akcijama koje bi privukle javnost.
* Gde vidite ulogu sindikata, šta treba da radi?
- Imamo, nažalost, mnogo korupcije u sindikalnim vrhovima, u rukovodstvima. Jer, vlasnici će uvek pokušavati da prođu jeftinije i posezaće za korupcijom sindikalnih lidera koja im se više isplati. Zato radnici moraju da biraju nekorumpirane ljude, nije moguće da makar petorica ljudi ne mogu da među sobom pronađu jednog takvog.
* Kako vidite budućnost UGS Nezavisnost u čijem ste osnivanju učestvovali? Šta treba da radi, kako da se pozicionira?
- Akcije Nezavisnosti sam registrovao, ali ne i nekakav krajnji efekat. Ako ja kao novinar nisam čuo uspešnost sindikalnih akcija, ljudi koji manje prate medije nisu uopšte.
Sindikat treba da se resetuje, da promeni strategiju i da odluči hoće li biti sindikat koji se bori za radnička prava, ili nevladina organizacija. Nema prostora za nova predavanja i seminare, za političke sindikalne škole, uputstva o pregovaranju, smernice. Ili jesi, ili nisi sindikat! Nema proslave Prvog maja, ljudi treba da znaju da su se Prvog maja radnici u Americi 1886. pobunili, da je pobuna jedini način da se za nešto izbore. U Francuskoj, u Velikoj Britaniji, sindikati stanu, staje sve, cela država.
U Srbiji ljudi treba da shvate da je ljudski pobuniti se. Ili nas neće ostati ni za pod onu Tarabićevu šljivu. Ostaće nas za pod ovaj astal.
Bojan Tončić
Izvor: UGS Nezavisnost (https://nezavisnost.org/)
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
In memoriam: Zoran Stojanović, stručni saradnik GS IER "Nezavisnost" +
* Obaveštavamo članove i prijatelje našeg sindikata da nas je danas (ponedeljak, 24. avgust 2020) napustio naš drug, brat i kolega Zoran Stojanović, stručni saradnik u GS IER Nezavisnost
U ime svih članova Granskog sindikata industrije, energetike, rudarstva "Nezavisnost" izjavljujemo iskreno saučešće i duboku žalost članovima porodice.
Zoki, otišao si prerano ali ćeš zauvek biti u našim mislima! Neka te anđeli čuvaju... - osim ostalog piše na društvenim mrežama u čast prekaljenog borca za sindikalna, radničko-klasna prava, jednog od aktivistina i funkcionera UGS "Nezavisnost" po kojem će se ovaj srpski reprezentativni sindikat zauvek ponositi.
Mesto i datum sahrane objavićemo naknadno.
GS IER Nezavisnost
Saučešće izražavaju Novi Radio Sombor, Udruženje Podium, UGS "Nezavisnost" - Kancelarija Sombor