Sahalin@ilustracija
- Kada pomislimo na Rusiju, često nam na pamet padaju evropski delovi ili Sibir, ali na samom dalekom istoku, između Ohotskog i Japanskog mora, proteže se Sahalin – najveće rusko ostrvo.
Ovo ostrvo je pravi dragulj prirode sa spektakularnim planinama, vulkanima, netaknutim šumama i čak 16.000 jezera, poput jezera Tunajča. Međutim, njegova istorija je sve samo ne mirna.
Istorijska pozadina i „strateški“ potez
Sahalin i obližnji Kurilski arhipelag danas su administrativno deo Sahalinske oblasti Ruske Federacije. Ipak, put do ovakvog statusa bio je popločan geopolitičkim nadmudrivanjem.
Posebno je zanimljiva uloga Sovjetskog Saveza pred kraj Drugog svetskog rata. Staljin je objavio rat Japanu tek kada je Japan već bio praktično poražen, upravo sa strateškim ciljem da zauzme ova ostrva pre nego što se rat zvanično završi. Taj potez je obezbedio sovjetsku kontrolu nad teritorijama koje su predmet spora i dan-danas. Zbog toga, između Japana i Rusije i dalje traje neslaganje oko prava na ova ostrva, što ovo područje čini jednim od „zamrznutih“ diplomatskih sukoba koji traju decenijama.
Višeslojna kultura
Zanimljivo je da demografija ostrva najbolje svedoči o njegovoj turbulentnoj prošlosti:
-
Starosedeoci: Na Sahalinu žive pripadnici naroda Aini, kao i male zajednice domorodačkih ostrvskih naroda sa sopstvenim kulturama i jezicima.
-
Korejska zajednica: Na ostrvu postoji i zajednica Korejanaca, čiji su preci ovde stigli kao prinudna radna snaga japanske vojske koja je okupirala južni deo Sahalina nakon Rusko-japanskog rata 1905. godine.
Danas je Sahalin, osim po svojoj prirodi, poznat i kao „magnet za biznis“ zbog otkrića nafte i prirodnog gasa krajem 90-ih godina prošlog veka, iako u celoj oblasti živi relativno mali broj ljudi, oko 493.000.
Udaljen preko 10.000 kilometara od Moskve, Sahalin ostaje mistično mesto gde se sudaraju daleka istorija, surova priroda i moderna industrija.