Prikazivanje članaka po tagu manastir
Slava manastira Svetog Stefana u Somboru u tihovanju najdostojnije umolitvena
* Slava manastira u Somboru, spomen na Prenos moštiju svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana, koji Pravoslavna Crkva proslavlja 15. avgusta, proslavljen je bdenijem u navečerje praznika, koje je služio protejerej Brana Vlajković, nadležni paroh
Svetom Liturgijom je načalstvovo prezviter Negoslav Beljanski, paroh futoški a rodom Somborac, uz sasluženje protojereja-stavrofora Slavka Obradova, umirovljenog sveštenika, protojereja Brane Vlajkovića i đakona Aleksandra Verića a u prisustvu više od 400 vernika koji su ispunili portu manastira. Manastirsku slavu su posetili gosti iz Novog Sada, Subotice, Beograda kao i naši iz dijaspore. Za pevnicom su pojali manastirski pojci ali i deca članovi "Malih pojaca Svetog Georgija" pod rukovodstvom mr Vlade Đurkovića.
Posle svete Liturgije i trokratnog ophoda oko hrama, osveštani su slavski darovi. Njih je prinela, u slavu Božju, a u čast svetog arhiđakona Stefana, ovogodišnja kuma Tamara Stričević sa porodicom.
Kumstvo je za sledeću godinu preuzeo Srđan Miković. Lepa porta manastira Svetog Stefana u Somboru, koja je oaza tihovanja i molitve još jednom je pokazala svoj smisao u punom sjaju - mir i radost u Duhu Svetome.
- Pogledajte u slajd-setu ilustracije koje svedoče o ispoštivanju manastira somborskog na njegovu slavu uz autentične pravoslavne običaje -
Slava manastira u Somboru
* Sredinom avgusta na severu Bačke u Somboru najseverniji manastir Srbije proslavlja svoju slavu
Prestoni praznik manastira u Somboru - spomen na Prenos moštiju Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana (2/15. avgust 2020. godine), proslavljen je bdenijem u navečerje praznika, koje je služio protejerej Brana Vlajković, nadležni paroh. Na svetoj Liturgiji je načalstvovao protojerej Brana Vlajković, uz sasluženje protojereja-stavrofora Slavka Obradova, umirovljenog sveštenika i đakona Aleksandra Verića. Posle svete Liturgije i trokratnog ophoda oko hrama, izvršen je čin blagosiljanja slavskih darova, koje je prinela ovogodišnja kuma, gđa Vida Sotin sa porodicom. Na slavi se okupilo oko 350 Somboraca. Zalog slavskog kolača za sledeću godinu preuzela je Tamara Stričević.
(Dodatak: Fotografije u galeriji slika pod tekstom)
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
(Rubrika je u okviru realizacije projekta "Sombor na dlanu" aplikanta, Udruženja Podium putem Novog Radio Sombora, koji se sufinansira iz budžeta Grada Sombora. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.)
Bešenovačko jezero, fruškogorski biser prirode
* Na 30 kilometara od Novog Sada i na 130-tom kilometru od Sombora, nalazi se Bešenovačko jezero, poznato i pod nazivom Beli kamen
Bešenovačko jezero je smešteno jugoistočno od Bešenovačkog prnjavora, opština Sremska Mitrovica. Jezero je nastalo 2004. godine na površinskom kopu, gde je eksploatisan krečnjak laporac, za potrebe fabrike cementa Lafarge u Beočinu, a nastalo je tako što je presečena vodonosna žila koja je potom preplavila najdublje delove kopa.
Vremenom je obrazovano jezero - prečnika 200, a dubine oko 15 metara. Bešenovačko jezero je uz Ledninačko, a postalo jedno od omiljenih izletišta stanovnika Sremske Mitrovice i okoline.
Jezero je poznato i po neobično čistoj tirkiznoj vodi. Što se tiče ribe ona je uglavnom izlovljena a preostale vrste su crvenperka, babuška i tostolobik. Neki ljudi čak smatraju da je blato iz Bešenovskog jezera ili u narodu poznatog pod imenom "Beli kamen", zbog kamena koji je na ovom mestu vađen, lekovito.
U blizini jezera nalazi se manastir Bešenovo, jedan od 16 fruškogorskih manastira.
Novinar
dipl. turizmolog Srdjan Ačanski