Prikazivanje članaka po tagu list
Fondacija za razvoj domaćinstva: List koji zlata vredi - tradicionalno pripremanje kiselog kupusa
Autorski tekstovi: Dejana Kulešević
~ . ~
* Lepota seoske tradicije i radinosti prepoznaje se u različitim domenima, od narodne nošnje, muzike, govora, običaja i veselja, do nekih koji su deo svakodnevnih poslova u domaćinstvu, poput pripremanja osnovne hrane i dodatnih đakonija
Ovo je samo deo onoga što mi prepoznajemo kao seoski identitet, odnosno lice i naličje raznolikosti seoske sredine. Svako selo krije bogatstvo u svojim običajima i tradiciji, a mi ih možemo uočiti u samom načinu rada i praksi, načinu odevanja, materijalnim i moralnim vrednostima, pričama, u načinu uređenja sela, njegovih ulica, okućnica, dvorišta, prirodne okoline, kao i seoskoj arhitekturi.
Svaka kuća i domaćinstvo poseduje određen način obavljanja kućnih poslova, ali u većini slučajeva reč je o istim delatnostima. Život je kroz vreme oblikovala poljoprivreda i radovi vezani za nju, jer to je oduvek predstavljalo glavni izvor prehrambenih i materijalnih resursa. Od sela do sela razlikuju se primarne delatnosti, ali ono po čemu se najbolje prepozna autentičnost i poreklo ljudi jeste hrana - osnovne namirnice za pripremu, sam način pripreme i konačni proizvod.
U našim selima godišnje doba u velikoj meri određuje koji delikates se u datoj sezoni priprema i na koji način. Zima je vreme kad se obnavljaju zalihe mesa i jede zimnica. U kasno leto i ranu jesen, sve ono što je posađeno i negovano, pristiže za branje i obradu, kako bi se u zimskom periodu uživalo u blagodetima što nam je priroda podarila. Pripremanje zimnice ima značajno mesto u seoskoj tradiciji, a recepti se prenose s’ kolena na koleno. Svaki je mnogo puta proveren i uvek najbolji. Po tim starinskim recepturama pamtimo naše detinjstvo i trenutke gozbe sa našom porodicom. Ajvar, pinđur, turšija, mešana salata, kisela paprika, kisela cvekla, kiseli krastavci, samo su neke od vrhunskih đakonija koje krase zimsku trpezu širom Srbije. No, ono što izaziva posebnu pažnju i draž jeste kiseli kupus! Da li će to biti ribanac ili glavice kupusa stavljeni u burad, pa u podrume, ostavlja se domaćici na izbor, ali nemojte biti iznenađeni ako zateknete oba.
Vešte ruke vrednih domaćica
Kupus je izuzetno zdravo povrće, obiluje brojnim vitaminima i mineralima, i oduvek se smatralo da pomaže u lečenju raznih bolesti. To je jedinstvena namirnica kojoj je čovek čak poboljšao lekovita i hranljiva dejstva kroz proces kiseljenja, tačnije fermentacije. Naučnici ističu razliku između ova dva procesa gde se kiseljenje odredjuje kao metod očuvanja hrane tako što se hrana potopi u neki rastvor kiseline (najčešće sirće), uz dodatke šećera, soli i lekovitog bilja. Takođe, ova metoda uključuje i upotrebu toplote, koja uništava rast mikroorganizama. S druge strane, fermentacija ne zahteva dodavanje kiseline ili pak kuvanje, i postiže se korišćenjem soli. Ovo je jedan od najstarijih načina pripreme i očuvanja hrane. Fermentacija traje duže nego proces kiseljenja i menja ukus, teksturu i boju hrane. Osim toga, ovakva priprema hrane omogućava nam da jedemo namirnice koje su inače nejestive. Brojne su koristi po naše zdravlje koje povezujemo sa konzumiranjem ove hrane: smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa, gojaznosti i upala. Pomaže i pri poboljšanju raspoloženja, moždane aktivnosti i lakšem oporavku nakon fizičke aktivnosti i vežbanja.
Proces pripreme kiselog kupusa zahteva konkretne korake. Domaćice prirpemaju burad, peru i „zaparavaju“ njihovu unutrašnjost. Glavice su očišćene i spremne za slaganje, kao i dodaci za kiseljenje (so i voda). Neke domaćice i domaćini dodaju još po koji dodatak (cvekla, lovorov list, koren rena, biber u zrnu i kukuruz u zrnu), kako bi isprobali nove recepte i ukuse. Bure se puni kupusom (dodacima) i posoljenom vodom, stavlja se plastična rešetka (ponekad i kamen, da bolje pritisne smesu) i bure se zatvara. Ostavlja se u podrum, na odmor i prepušta procesu kiseljenja (iako je reč o procesu fermentacije, ovaj izraz zaživeo je medju narodom).
Gastronomske autentičnosti naših sela
Kada je spreman za korišćenje, kiseli kupus se može pripremiti na razne načine. Naše domaćice listove kiselog kupusa koriste za spremanje čuvene sarme, puneći ih pirinčom, svinjskim ili junećim začinjenim mlevenom mesom, kuvajući je nekoliko sati na šporetu ili peći. Neko je posluži kao jelo zapečeno u rerni, a neko skuvanu u čorbi ili sosu. Drugi će kupus iseći na tanje trake i poslužiti kao salatu, začinjenu sa malo slatke, mlevene paprike, ili će, pak, te trake ispeći ili skuvati i poslužiti sa suvim mesom i rebrima. U vreme praznika i slava, kiseli kupus je neizostavna đakonija na stolu, uz brojna druga jela koja se tradicionalno spremaju za vreme slavlja. Skoro svaki podrum krije nekoliko buradi ove poslastice, i prava je milina kad se poklopac otvori i miris preplavi naše čulo. Zlatna boja kupusa mami osmeh na lica ukućana, a hrskavost prosto izaziva naša druga čula i apetit.
Putevi na Balkanu ukrstili su mnoge kulture, pa se značajni uticaji osete pre svega u nacionalnoj kuhinji, što otežava definisanje gastronomske autentičnosti. Međutim, tokom istorije, naš narod prilagodio je namirnice svojim ukusima i veštinama, tako da brojna jela prolaze kao specifično prepoznatljiva za naše krajeve. Pojedini specijaliteti odišu posebnim aromama i deo su naših trpeza od pamtiveka. Tako je i kiseli kupus pravo bogatstvo i ponos naše trpeze i nema gosta koji ne bi rado da uživa u blagodetima i raznovrsnim jelima koje nudi ova zdrava namirnica.
(U slajdovima ispod teksta pogledajte još seriju zanimljivih fotografija)
Srbija privukla rekordan broj grinfild investicija - navodi britanski list Fajnenšel tajms
* Britanski list Fajnenšel tajms u najnovijem broju objavio je tekst o privrednim potencijalima koje nudi Srbija
Jedan od najtiražnijih evropskih listova naime navodi da je u Srbiju prosle godine ušla rekordna količina direktnih stranih grinfild investicija.
List podvlači da tu situaciju "bez presedana", sa 107 projekata vrednih 5,8 milijardi dolara, pokreće proizvodnja.
Izvor: Tanjug
Medijska pratnja: Novi Radio Sombor
Britanski "Fajnenšel Tajms" odabrao gradove budućnosti u Srbiji - među njima i Sombor
* Sombor je na listi evropskih gradova i regiona budućnosti magazina „Fajnenšel tajms“ za ovu i narednu godinu
Britanski „Fajnenšel tajms“ je, na liste evropskih gradova i regiona budućnosti za 2018. i 2019. godinu – sačinjene na osnovu uslova poslovanja – svrstao Zaječar, Niš, Beograd, Šabac, Zrenjanin, Vranje, Sremsku Mitrovicu, Sombor, kao i Sremski okrug.
U svom izdanju za februar - mart, servis FDI tog uglednog londonskog lista, koji se bavi analizama u vezi sa direktnim stranim ulaganjima, rangirao je gotovo 500 gradova i 150 regiona na listama „evropskih gradova i regiona budućnosti za 2018-2019. godinu“, kojima su obuhvaćene lokacije u Evropi „s potencijalom za investiranje na duge staze“.
Ladislav Fekete