Prikazivanje članaka po tagu Des Arts

* U popularnom somborskom lokalu "Des Arts", na glavnoj ulici, u nedelju, 22. septembra, zakazan je susret sa trojicom eminentnih pesnika iz susedne Republike Hrvatske. Ovo nesvakidašnje i rekli bismo s obzirom na imena aktera, atipično, na popularan način pripremljeno dešavanje, počeće u u 17 časova, ulaz je slobodan

Svoje stvaralaštvo predstaviće sjajni pesnici i gosti iz Republike Hrvatske Valerio Orlić iz Rijeke, Siniša Matasović iz Siska i Zvonimir Grozdić iz Zagreba. Dođite i uživajte sa vrhunskim poetama u njihovim stihovima! 

U organizaciji ovog zanimljivog popodnevnog pesničkog matinea učestvuje Kutlruni Centar "Laza Kostić", na čelu sa direktoricom Vesnom Šašić. Moderator je novinar Siniša Stričević, gl. i odg. ur. Novog Radio Sombora.

Evo i podataka i zanimljivosti iz biografija naših gostiju:

Valerio Orlić (Rijeka, 13. veljače 1967) osnivač je i počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva. Urednik je i recenzent nakladničke djelatnosti HKD-a. Urednik je časopisa „Krik” i u uredništvu je časopisa „Književno pero” i „Zadarskog književnog ljetopisa”. Objavljena mu je dvadeset jedna zbirka pjesama. Književni radovi su mu zastupljeni u antologijama i časopisima u zemlji i inozemstvu, prevođen je na trinaest svjetskih jezika. Pjesme su mu uglazbljivane. Dobitnik je međunarodnih književnih nagrada. - Izdavačke kuće ''Arte'' Beograd 2013, - ''Struško slovo'', Struga (2015), - ''Slovo'' Bitola (2016), - Brončane medalje – Union mondiale dei poeti / Word union of poets, Italija (2016), - 2017. dobiva najveće bugarsko priznanje ''Počasnu medalju'' za doprinos europske kulture i prijemljen je u počasno članstvo Nezavisnih bugarskih pisaca - 2018. godine na 1. Međunarodnom festivalu pjesnika svijeta „Pod nebom Koprivštice i Plovdiva”, (Bugarska) dobio je nagradu „Radko Radkov“ – The Knight of the World Poetry“. –'' Vitez svjetske poezije''. Nagradu dodjeljuje Savez neovisnih bugarskih pisaca za izvanredne doprinose u bugarskoj, europskoj i svjetskoj poeziji, kao i kulturi Koprivštice i Republike Bugarske. - 2018. godine dobitnik je nagrade HOMER za doprinos europske i svjetske knjževnosti u Briselu. -2019. nosioc laureata i povelje za Poeziju na 3. Festivalu poezije u Kijevu/Ukrajini.

Redovni je član nekoliko kulturnih asocijacija: - Društva hrvatskih književnika (Zagreb), - Društva hrvatskih književnika Ogranak Rijeka - Društva hrvatskih haiku pjesnika, - Društva haiku pjesnika Rijeka. - Počasni je član udruženja Nezavisnih bugarskih pisaca. - Akademije ‘’Prezent’’ u Skopju. Valerio Orlić pokrenuo je - Časopise za kulturu: ,,Književno pero” i “Krik”, (,,Književno pero” izlazi više od 10 godina i objavljeno je 15 brojeva, Časopis ,,Krik’ ’pokrenuo je potkraj 2018.) - Međunarodni festival književnosti: „Dani prijatelja knjige” u Rijeci, (u studenom 2019. obilježit će se 12. godina Festivala) - Književnu nagradu za neobjavljeni pjesnički rukopis „Josip Eugen Šeta”, (pokrenuo je 2011. godine) - Umjetničku koloniju „Riječ u kamenu” (Povljana, otok Pag), (pokrenuo je 2013. i redovito traje već 6 godina) - Književnu manifestaciju na otoku Pag „U spomen na književnika Antu Zemljara”, (ova manifestacija će obilježiti 10. godišnjicu postojanja u kolovozu 2019.) - Znanstveno-književni skup „Petar Kanavelić i Korčula”, (u srpnju 2019. održat će se 6. Međunarodni književno-znanstveni susret na Korčuli) - Međunarodni haiku susret - “U spomen na haiku pjesnika Borivoja Bukvu”, (Rijeka), (2019. po 4 put održat će se susret na riječkog haiku pjesnika Borivoja Bukvu, kojeg je Orlić pokrenuo 2016. - Književnih večeri i jutra - „Književni set” i „Riječka književna jutra”. (Ova značajna događanja pod nazivom ,,Književni set’’, Valerio Orlić je pokrenuo sa poznatim našim glumcem Žarkom Radićem još davne 2012, danas kontinuirano već 4 godine traju u novom prostoru, pod novim nazivom ,,Riječka književna jutra’’.

Bibliografija: 1. TRAG SUDBINE (1997), poezija, nakladnik CDM Biblioteka VAL, 2. OKOVI BOJA (1997), poezija, nakladnik CDM Biblioteka VAL, 3. SREBRNE NITI (1998), poezija, nakladnik ANDROMEDA, 4. ZABRANJEN ULAZ NEOVLAŠTENIM OSOBAMA (1999), poezija, nakladnik ANDROMEDA 5. GOSPODAR SVOGA VREMENA (2003), poezija, ANDROMEDA, 6. PRAZNINA /IL VUOTO/ THE EMPTINES, haiku (2003), nakladnik DRUŠTVO HAIKU PJESNIKA, 7. IZGUBLJENA MISAO (2004), poezija, nakladnik TRILER, 8. ČAROBNI PJEV /IL CANTO MAGICO/ MAGIC SINGING, haiku (2005), nakladnik DRUŠTVO HAIKU PJESNIKA 9. U TIŠINI SJENE (2006), izbor ljubavne poezije, ANDROMEDA, 10. FAKER STIHOVA (2006), pod pseudonimom Don Krak, poezija, Biblioteka Eros, vlastita naklada, 11. PUSTINJAK (2007), poezija, nakladnik, Društvo hrvatskih književnika - Ogranak Rijeka i Verba d.o.o, 12. VESELI VRTULJAK (2008), dječja poezija, nakladnik Hrvatsko književno društvo - Osvit i Liber d.o.o, 13. RIJEKA ZA RADOZNALE I (fijumanologija I), (2008), koautor zbirke eseja, s temom - SJEĆANJE NA STARI GRAD KADA JE IMAO DUŠU, nakladnik Hrvatsko književno društvo „Osvit“, 14. SNJEGULJICA NA DAR (2009) koautor dječje zbirke, HKD, 15. ŽIG OD TINTE (2009), izabrane pjesme, nakladnik HKD 16. SAMO JEDNU PJESMU NAPISAH ZA TEBE.. (2011), ljubavna poema prevedena na 13 svjetskih jezika, nakladnik HKD, 17. PJESMOM TI LJUBAV DARUJEM (2012), poezija više autora, nakladnik Hrvatsko književno društvo, 18. PUTNIK U BIJELOM ODIJELU (2013), izabrana poezija, Arte, Beograd 19. POETSKI MANIFEST/A POETIC MANIFEST (2015), izbor poezije (englesko - hrvatski), nakladnik HKD, Rijeka 20. POETIČNI MANIFEST (2017), izbor poezije na slovenskom jeziku, nakladnik Založba Maus, Maribor) 21. MOLITVE PASTIRA( 2018), poezija nakladnik HKD, Rijeka 22. OGLEDALA (2019) književni osvrti 2004.-2019, nakladnik HKD.

*****
Siniša Matasović (Sisak, 16. lipanj 1980), piše poeziju, prozu, haiku poeziju, književnu kritiku, a bavi se i uredničkim radom. Nagrađivani je autor pjesama i kratkih priča, objavljivan u relevantnim časopisima i medijima u Hrvatskoj a i u zemljama okruženja: Vijenac, Večernji list, Riječi, Zarez, Most, Artikulacije, The Split mind, Balkanski književni glasnik, Script, Bibliopis, Strane… U sisačkom ogranku Matice hrvatske od 2014. godine moderira i vodi poetska okupljanja poznata pod nazivom Stihovnica Siska, a također je godinama bio aktivan i kao zamjenik glavne urednice časopisa Riječi. Stručni je suradnik za područje književnosti pri Sisačkoj udruzi za promicanje alternativne i urbane kulture te pokretač i urednik njihove biblioteke Teatar piva. U istoj udruzi sredinom 2019. godine imenovan je glavnim i odgovornim urednikom međunarodnog časopisa za kulturu, umjetnost i književnost Alternator, čiji prvi broj izlazi do kraja godine. Od jeseni 2018. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak moderira i vodi književnu tribinu po nazivom ''Siniša Matasović vam predstavlja''.
 
 
Siniša Matasović

Unazad tri godine bio je angažiran kao vanjski suradnik Hrvatske radio televizije za dramatizacije u emisiji ''Radio roman''. Sudionik je raznih domaćih i inozemnih festivala i manifestacija: Kvirinovi poetski susreti, Galovićeva jesen, pjesnički susreti u Drenovcima, Koljnofski književni susreti, Dani Ivana viteza Trnskog, 50 Poems for snow itd. Na prvom službenom prvenstvu slam(slem) poezije u Hrvatskoj održanom 2015. godine bio je viceprvak države. Dio pjesama preveden mu je na njemački i ukrajinski jezik. Pjesme i haiku poezija tiskane su mu 2018. godine u 3 antologije. U sklopu proširenog izdanja časopisa Most, kojega izdaje Društvo hrvatskih književnika, tiskan mu je izbor pjesama na njemačkom jeziku u antologiji suvremene hrvatske poezije. U Ukrajini mu je dvadesetak pjesama objavljeno u antologiji suvremene hrvatske ironične poezije škakljivog naslova ''Hrvatski pjesnički huligani''. Antologiju je dvojezično na hrvatskom i ukrajinskom jeziku na opsežne 384 stranice tiskao ukrajinski nakladnik ''Ljuta sprava'' i u siječnju 2019. godine nominirana je u završnom izboru za najbolju poetsku knjigu godine u Ukrajini uz još svega 6 poetskih naslova. U Hrvatskoj mu je objavljen izbor haiku poezije u antologiji hrvatskog suvremenog haiku stvaralaštva naslovljenoj ''Nepokošeno nebo 2'' za period između 2008. i 2018. godine. Posljednjih godina, upućeni ga osim književnikom sve češće nazivaju i kulturnim aktivistom. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Do sada je objavio: 'Sisak se uspješno pretvara da spava', zbirka poezije, 2015; 'Nećak', roman, 2016; 'Tvoj novi dečko', zbirka poezije, 2018.

*****

Zvonimir Grozdić (Zagreb, 23. kolovoz 1972). Od 2000. godine živi i radi u Lovranu. S pjesmama i kratkim pričama zastupljen je u više zbornika poezije i proze u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Radove je također objavljivao u književnim časopisima i na portalima za književnost, umjetnost i kulturu. (Poezija, Riječi, Književna Rijeka, The Split Mind, Književno pero, Balkanski književni glasnik, Krik, Književnost uživo, Kvaka, Književnost.org, Diogen, Metafora, Helly Cherry itd). 

Pjesme su mu prevedene na ukrajinski i objavljene u antologiji suvremene hrvatske ironične poezije “Hrvatski pjesnički huligani”. Za zbirku pjesama “Pigmenti” dobio je nagradu HKD-a “Književno pero”. Član je uredništva književnog časopisa Alternator. Uskoro mu izlazi nova zbirka poetsko – proznih fragmenata “Utroba”.

Zvonimir Grozdić

Objavio je: “Sanjao sam da sam ubio Doca Hollidaya“ /Astroida, 2013/, pjesme; “Omlet od odabranih osmijeha“ /Bratstvo Duša, 2015/, pjesme; “Nuspojave“ /DADAnti, 2016/, pjesme; “Pigmenti”/FRiKK, 2018/, pjesme.

Zabeležio: Borislav Kosanović

Medijska pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Prva vest

* Odličan provod u popularnom somborskom Des Arts-u (na glavnoj ulici) se nastavlja...

U okviru Dana Des Arts-a, večeras (četvrtak, 9. avgust) ljubitelji nezaboravnih domaćih evergrin nota, moći će da dođu "na svoje", programom nazvanim EX-YU muzika. Mišel Zorić, vokal i gitara - kako ga svi koji ga poznaju zovu - nekrunisanim kraljem somborskih parkova i Željko Andrić - Bebek, na solo gitari, pripremili su za posetioce niz numera uz koje će svi moći zajedno sa muzičarima da pevaju. Njihov nastup planiran je za 21 čas.

Nakon njih dvojice, na scenu Des Arts-a stupa SO COOL - tri band. Miloš Momčilović Nani - gitara, Nikola Jovičić - gitara i vokal i Sanja Jovičić - vokarl ("Groove up" band) zabavljaće vas od 23 časa.

~ . ~

Petak, 10. avgust, izrežiran je takođe posebnim sadržajima. Pozornicu mnogima omiljenog lokala osvojiće Duo KUM (Ivica Lehota i Emil Antunić, obojica gitara i vokal). Uz njih i, mnogobrojni gosti, među kojima Aleksej Ignjatov - Elvis III, nova nada estrade iz Sombora.

Interesantan će biti i susret sa Stevanom Bukovićem - pesnikom, novinarem, književnikom, lekarom specijalistom, koji će promovisati knjige "Biber u krvi" i "Moć poezije".

Nastupiće i Saputnici i prijatelji na Hilandaru, kao i Miodrag Ivanović, crtač stripova i slikar Nebojša Šešum.

Veče će zaokružiti Hadžija Radomir Grešni (Radomir Veličković Ruj), svetski majstor nacionalne kuhinje, roštilja, karvinga, somelijer, evropski pizza majstor, sudija za nacionalnu kuhinju - rečju, majstor gostoljublja.

Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Kultura

* Gradska biblioteka "Karlo Bijelicki" u Somboru održala je, prvog majskog petka (4. maj), gotovo nesvakidašnje književno-kulturološki višeslojno a spontano, s puno duha i "touch" kontakta između glavnog aktera - srpskog pisca mlađe generacije Andrije Terzića i prisutne publike, veče REČI, razumevanja, istine i nadasve srca. U šarmu ambijenta već Somborcima dobro poznatog lokala Des Arts na glavnoj ulici a gostima koji stižu u ovaj grad, jednom od prvih prijatnih svratišta u pozitivnom svakom kontekstu, sa čuvarom tradicije i likom budućnosti - gazdom Mikanom Radovanovićem, nekako u minutu je proleteo taj skoro tročasovni večernji matine s vrcavim a punim životnih istina, anegdota, njegovih popularnih citata, aforizama... Tek naravno, sasvim dovoljno razloga, da nakon što smo najavljivali i odjavljivali izveštavanjem sa ovog događaja: za, i ovaj "dodatak" - u formi intervjua (koji je najpre emitovan u našem radijskom delu duplog nam elektronskog medija, Novog Radio Sombora), a koji ujedno znači samo nastavak druženja i saradnje s Andrijom

******

= Prvi put sam u „neprilici“ kako da započnem razgovor. U našoj rubrici „Razgovor s povodom“ - jer reč je o osobi po mnogo čemu posebnoj a istovremeno jednostavnoj. Za kojeg zaista nije potreban kada je žanr intervjua u pitanju, naročit uvod. Zato krenimo odmah =

* Naš gost, mladi pisac Andrija Terzić, Užičanin. Dobro nam došao u Sombor i na portal i link Novog Radio Sombora. Kad sam razmišljao tokom tvoje priče u vreme somborske promocije, pomislih u sebi – neka to bude „s kraja", kada si rekao raspoloženoj (pretežno mladoj) publici: tek ću pobediti. Ta tvoja, jedna od maksima, parafrazirajući tvoje iskustvo koje si nam ispričao, dok si, onomad, jednoj koleginici-novinarki "nešto pojašnjavao", a njoj nije bilo jasno šta si hteo reći – da jasno vidiš šta je sve iza brda (dok njen prethodni „stav“ beše izričit, koji je iznela, da se do brda samo pogledom može dopreti?

- Hvala prvo na ovako sjajnom uvodu, imam jedan citat iz knjige „Preko puta – istina“, koji kaže „nakon najvećeg brda, najčistije jezero spava“. Svaki korak ka boljem teži je i uvek iza brda stoji to jezero, to jest spava i... to je onaj mir koji mi tražimo nakon svih tih, ne znam, ratova i hirova i haosa koje doživljavamo, pa je zato svakako nakon tog brda jedno jezero koje spava i sa kojim, mi treba da se sjedinimo.

* Koliko je važno i zbog ovih novih generacija danas, sačuvati u sebi, to srce, srce o kojem najrađe javno govoriš i ne zaboraviti tu istinu srca, svakodnevno?

- To je ustvari priča o tome, da svi mi koji dođemo da se bavimo, nečim čime smatramo da treba da se bavimo, treba da ponesemo ono što je najbitnije, a sve ostalo da ostavimo iza. I, naravno da je bitno zbog mladih, pokazati srce jer to je ono što je trajno, to je vrednost.... postoje tu u današnje doba ako pričamo o društvenim mrežama, oni koji vole samo izdaleka, na primer eto, imamo promociju „ovde i ovde“ pa nema toliko ljudi – a toliko te ljudi citira a nema ih na promociji. Ljudi vole da vole iz daljine, iz raznoraznih razloga, zapravo ostaju tu gde jesu. A onda se ja trudim da prezentujem srce pa onda od uveta do uveta kasnije da ide ta priča koliko je srce važno – da vidimo uživo to srce, to je otrpilike ta priča...

* U ovom somborskom srcu nisi ni ti uspeo na samom početku da sakriješ svoj doživljaj (emociju) – odnosno, „suočavanje“ u kojem konceptu je na prilično originalan način Gradska bibliotka „Karlo Bijelicki“ i Nataša (direktorica, prim. aut. Nataša Turkić) na samom početku otvorila ovo veče ovde, u popularnom a specifičnom somborskom lokalu Des Arts. Je li se razlikuje kad uporediš sa drugim sredinama?

- Naravno, ovo je jedna od najboljih promocija koje sam imao do sada, uključujući i sve promocije u inostranstvu, verovatno zato što je malo drugačija energija na koju sam ja navikao. Čim je smešteno tu gde jeste, to znači da mi se svidela energija i da sam dobio taj fidbek koji ja uvek tražim... sad, svi momenti, sami po sebi su drugačiji nego uobičajeni i iz svakog bih mogao izdvojiti nešto što je novo, samim tim dobro je sve što je novo a to je kontra od onoga što bi ljudi trebalo da misle.

* Impresija je tu, a kada je uporedimo sa onim, tako-reći, svakodnevnim, pobediti ono „drugo ja“, strahove koji u svima nama postoje? U čemu si ti pronašao taj recept za pobedu i to u prilično mladim godinama, posebno nakon doživljavanja i ličnih tragedija koje si imao?

- Verovatno, ono, u tom plivanju u smislu da kad sam upao u vodu... da li je to bio mulj ili je to bilo čisto jezero koje spava, pa je kasnije ostalo jedino to da moraš da plivaš.

* Otud i Plivač... :-)

- Pa da, i onda svaki zamah, novi, je nova borba i eto tako kao, ili se predaš, povučeš se, ostaneš u tom mulju, ili eto plivaš... sad svi mi plivamo koji smo u borbi, neko na jedan način neko na drugi, ali u suštini – do god plivaš, u igri si. Bez obzira na stil.

* A zašto je – preko puta istina?

- Dugo sam smišljao za taj roman, kako da ga nazovem, jer je višeslojan, sastavljen iz mnogo priča, mnogo digresija, ustvari mini nekih priča, onda ok, Entoni de Melo... da čovek treba da izađe iz sebe, shvati, da pogleda malo sa strane, da vidi ko je i šta je. Ja sam se malo nadovezao na to i, mislio sam da treba da se izađe iz sebe i stane preko puta sebe i jedina istina koju vidi to je ona istina iz ogledala, to jest preko puta sebe tako da, preko puta je istina.

* Spona Sombor – Užice, ni po čemu slični a ustvari isti. Ravangrad u čvrstoj ravnici a Užice – grad lepotan najraskošnije brdsko-planinske panorame u svetu. Otkud ipak nastaje i nastade ova veza?

- Pa mislim da onako „na prvu loptu“, ta energija, zašto je ta i takva sinergija ustvari, to je zato što su različiti. I baš onako negde na jednoj strani sjajni „oboje“ u svemu tome – jedan s jedne strane, drugi s druge strane, onda se samim tim privlače. I to je moj subjektivni osećaj a vrlo onako svež. I odatle i čitava energija i sve to što je prirodno, kasnije izašlo, mislim da je to najveća pobeda, da je to ono što je ostaje sjajno i trajno.

* Verovatno nezaobilazna tema pogotovo iz kojeg kraja rodom dolaziš pa još pisac - izgovor, u srpskom jeziku, užički naglasak (uz hercegovački "moj" /aut. – obojica smo Ere) – struka kaže, najpravilniji akcenat. Sam jesam „pravdao“ moju jednu od ponajboljih koleginica sa fakulteta u Beogradu, novinarku Užičanku Slavicu Maksimović dok su je u vreme studija, onako lepu, prirodno svetlu, plavu, nedodirljivu, poneki „zadirkivali“ za akcenat, upravo. A meni (i zbog hercegovačkih gena, opet) tako bliskih a znao sam da govori Slavica – najpravilnije. Da li si ti imao sličnih iskustava, „problema“?

- Pa evo ja ću ti nešto reći upravo na tu temu, ja igram u „Ubicama“ lika koji je zapravo – donekle sam to ja, i uneo sam svoj govor, znači užički, s obzirom da sam amater i da nisam glumac i da mi to nije profesija, da ono jedino što mi zameraju - to je govor.  A ustvari to je zapravo ono što im je, čudno. S druge strane, ako je to jedina zamerka, onda sam ja bio sjajan (osmeh)...

/ Najveći kompliment (prim. aut.) – Da, najveći kompliment /

* U skladu sa ovim svim što pričamo, šta je to što nam je danas, zapravo, najpotrebnije?

- Pa... danas nam je najpotrebnija, šamarčina. Ona jedna ozbiljna šamarčina, ko što je ono Duško Radović govorio, da svako popravi, ako ne svoj obraz, ali barem zube, ja bih se samo nadovezao da svako, onog pored sebe, dobro išamara – ne mislim naravno, fizički, već da mu kaže, „čoveče, dozovi se“, i to svako kad uradi nešto za svog najbližeg pored sebe, ako ga išamara, sve će biti u redu.

* I zato, koliko je kultura skupa, danas?

- Najskuplja (kroz smeh), kao i tvoje pitanje... :-) Zar to treba da se komentariše? Meni su, ne znam, dali za pravo da mi ponude neki ogroman novac koji ne mogu za pedeset godina da zaradim od knjiga – da uđem u rijaliti program, što sam ja naravno odbio, prvo zbog principa, drugo zbog porodice, ne znam ni ja zbog čega, ali hoću da ti kažem kako te na primer, ljudi „stave“, jednostavno odmah te odvoje, kao levo i desno, sami već znaju ko si ti. Tako da, teško se boriti s tim, čuo si da sam pomenuo na promociji jedan bitan momenat da je mnogo komplikovanije se boriti s ovima, koji misle da su u kulturi, i koji su bitni, koji su sebi dali za pravo da su oni bog i batina, u tom smislu tek njima ne možeš da objasniš ništa, niti u njima možeš da nađeš saveznika, što je najveći problem. Nije problem kad imaš saveznika u profesionalcu, nego se osvrćeš na amatere, izgleda kao da napadaš, a nemaš saveznika. Eto u tome je problem.

* U Somboru si i tokom same promocije dobio puno saveznika, prema spontanim reakcijama publike u Des Artsu i pitanjima koja su potom usledila za tebe?

- Hmm, ja se iskreno nadam da-da, to što sam osetio, ako ostane tako, to je sjajno.

* Kao što si rekao u jednoj poruci, to sam ja. Koliko je teško to, biti, ustvari, to sam ja?

- Šta god da kažem, biće da hvalim sebe... (a koliko je lako, upadica aut.?) ... mislim da je najteže ostati svoj, a s druge strane je toliko jednostavno, jer stvar je u odluci. Ono, biću svoj, to je sad šta imam da ponesem, poneću, biće teško, o-kej, to je duplo teže nego što sam mislio da mogu poneti, al' eto poneo sam i onda kad sam poneo, ide, i onda kažeš sebi, eto ostao sam svoj i onda sam sebi čestitaš. Ne treba ti nikakva kritika, ništa ti ne treba, samo pružiš ruku sam sebi i to je to.

* Oko hiljadu pregleda za samo jedan dan, u samoj najavi tvoje promocije na našem portalu – Novog Radio Sombora, to je dosadašnji rekord u oblasti kulture. "piznajem" kao urednik.

- Svideo mi se taj početni prikaz objave, jednostavno, kroz marketing to gledam – marketinški mi se tako svidelo, pa sam šerovao i na instagramu, tviteru, društvenim mrežama, zadovoljstvo mi je što si ovako vrlo direktan, a s druge strane vrlo pristupačan. Tek ćete biti pregledani, što se toga tiče - nemoj da brineš. :-) Uvek ćete imati moju podršku. - Uzajamna je (odgovor aut.)

Aneks:

* Koji si horoskopski znak?

- Devica.

* U podznaku?

- Rak. (Eto ima nešto u „tome“, moja upadica, aludirajući na stvaralačaki i emotivni duh raka – izazvan veći smeh pisca, koji reče – pronašli smo odmah analogiju...)

* Omiljena boja?

- Bezbojan. Hmm, crno-bela. A navijam za Zvezdu, tako da nema veze sa klubom.

* Hobi?

- Hobi je.... ništa. Nemam hobi. Ne volim hobije. Nemam idole i ne volim hobi. Kakav tvit!!! Objaviću posle: Nemam idole i ne volim hobije. Bravo, bravo za mene... :-))

* Životinja?

- Tigar.

* Grad – zemlja?

- Antverpen grad, zemlja Kina.

* Šta bi ti mene upitao?

- Where are you fined that enthusiasm and energy?

* Zatečen ovim i ovakvim pitanjem (koje ujedno smatran komplimentom) a svestan da kao novinar „bolje“ znam da pitam nego da odgovaram, samo sam kratko uzvratio i ja na (drugom), stranom jeziku:

- Merci beaucoup.

I naravno, vidimo se, Andrija, mladi građanine sveta, opet u tvom i našem kako Somboru, tako Užicu.

Razgovarao: Siniša Stričević

Medijska pažnja i pratnja pisca Andrije Terzića: Novi Radio Sombor

Iz biografije:

Andrija Terzić, srpski književnik mlađe generacije, rođen u Užicu, 5. septembra 1980. Đak užičke gimnazije, opredeljen za prirodno-matematički smer, ali odlučuje da studira na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Nato agresija na Srbiju 1999. godine i petooktobarska revolucija 2000. godine, odvajaju ga od akademskih obaveza. Nedugo zatim, napušta Srbiju i nekoliko godina provodi u zemljama Evropske unije. Tamo nastaje njegov književni prvenac, roman „Preko puta – istina”, koji objavljuje 2014. godine. Roman je označio put Terzićevog talenta. Štampan je u više od dvadeset hiljada primeraka i promovisan u više od četrdeset gradova širom Srbije i regiona, kao i Nemačkoj, Norveškoj, Švedskoj, Kini. Na prvom predstavljanju ovog romana u Gradskom kulturnom centru Užice, 22. oktobra 2014, okupilo se više od četiri stotina ljudi. Potpisano je sto devedeset dva primerka i oboren je rekord prodatih knjiga na jednoj promociji. Na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu iste godine, bio je najprodavaniji pisac drugog dana Sajma. Mediji su se zainteresovali za Terzićev književni izraz, ali i biografiju. Izlazak romana propratili su štampani i elektronski mediji regiona, a Terzić za kratko vreme postaje jedan od najcitiranijih autora na internetu, sa iznad trista hiljada pratilaca. Na 7. Međunarodnom književnom festivalu „Dani prijatelja knjige” u Rijeci i na Prvoj konferenciji kulturne mreže Jugoistočne Evrope u Zagrebu, romanu stižu prva književna priznanja. Na skupu malih izdavača u Srbiji "Preko puta - istina" je proglašena za najtiražniju knjigu 2014. godine.

Interesantno je da je ovaj debitantski roman za kratko vreme ustalasao književnu javnost i prešao granice Srbije. Jedan od kurioziteta koji ga prate jeste organizacija promocije u Diplomatskom centru Pekinga, gde mu je ponuđena saradnja za kinesko književno tržište. Drugi roman Plivač (izdavač Gradski kulturni centar Užice) je objavljen 12. juna 2016. godine. Prvi tiraž od pet hiljada primeraka je rasprodat u rekordnom roku, a već nakon šest meseci, krajem januara 2017, izašao je iz Evrope i predstavljen ex-yu dijaspori u Dubaiju o čemu su izvestili relevantni internet portali iz Ujedinjenih arapskih emirata. Roman Plivač je u procesu prevoda na četiri jezika. Terzić ga je konkurisao za Nin-ovu nagradu 2016. godine, a njegov put se nastavlja iznenađenjima koja autor najavljuje daljim nastavkom romana. „Plivač” je ušao u konkurenciju za prestižnu regionalnu Nagradu za književno stvaralaštvo „Mirko Kovač”. 77. promociju romana obeležio je u prestonici SAD, Vašingtonu, nekoliko dana nakon promocije u Čikagu. Osim pisanja, Terzić se oprobao i u glumi - u novom serijalu druge sezone hit serije "Ubice mog oca" i u novom filmu "Zaspanka za vojnike" reditelja i koscenariste Predraga Antonijevića. /podaci Wikipedia/

Svakako, i prvi somborski grupni portret, Des Arts, 4. maj 2018:

Objavljeno u Kultura
utorak, 17 april 2018 15:33

Najavljujemo: 14. Susret oldtajmera u Somboru

* Tradicionalno već aprilski, Susreti ljubitelja starovremenskih vozila biće održani u subotu, 21. aprila, na Trgu Sv. Trojstva

Pod pokroviteljstvom Grada Sombora, a u organizaciji Oldtimers Des Arts Kluba i ove godine okupiće se ljubitelji starovremenskih vozila u našem gradu kako bi razmenili iskustva i savete u vezi sa njihovim ljubimcima, četvorotočkašima. Kako je ova manifestacija odavno prevazišla granice Srbije, to su nam se i ove godine najavili učesnici iz susedne Mađarske, Hrvatske, BIH , Nemačke i naravno Srbije.

Manifestaciju su podržali: Savet za bezbednost saobraćaja Grada Sombora, TOG Sombor, JKP “Parking servis” Sombor, PU Sombor, TO Apatin, kao i brojni drugi prijatelji i partneri.

- PROGRAM 14. SUSRETA -

 8h – 10h : Okupljanje i registracija učesnika

 9h – 11h – Izložba na Trgu Sv. Trojstva

11h – Polazak za Apatin uz defile ulicama Sombora

11:20h -  Okupljanje na Trgu Nikole Tesle u Apatinu

11:30h – 12h – Poseta crkvi Uznesenja Marijinog

13h – Defile vozila ulicama Apatina

13:15h – Poseta Muzeju podunavskih Nemaca

14h – Poseta pravoslavnom hramu Sabor Svetih Apostola

15h – Zajednički ručak i druženje u restoranu “Dunav”

Medijska pažnja i pratnja: Novi Radio Sombor

Objavljeno u Turizam

* Uvek dinamičan, poznati ugostitelj, vlasnik jednog od najpopularnijih stecišta Somboraca ali i gostiju, Mikan Radovanović, sa prijateljima i saradnicima, organizuje u gradu kulture, 13. Susret starovremenskih vozila. Ova jedinstvena manifestacija u Srbiji, koja okuplja brojne zaljubljenike u popularne "oldtajmere", pod organizovanim je okriljem  kluba ’’Oldtimers Des Arts Sombor’’. Ljubitelji starih vozila moći će danas, u subotu, 8. aprila, da uživaju u spektakularnom predstavljanju brojnih učesnika iz Srbije, ali i drugih zemalja u okružju.  Okupljanje, doček gostiju i registracija učestnika su predviđeni od 9 do 11 časova, uz prvorazrednu izložbu u centru grada, na Trgu Svetog trojstva. Za sve učesnike domaćini su i ove godine pripremili brojna iznenađenja kao i sadržajan, prigodan program.

Sledi i uobičajena vožnja do Apatina, oko 11:30 časova. U gradu uz Dunav biće takođe priređena izložba. A nakon toga, naravno, dobra zakuska i druženje.

 Caffe „Des Art“, Sombor, tel: 025/422-432, za sve informacije.

Mikan Radovanović

 

S. Stričević

Objavljeno u Prva vest

Kontakt

Venac Stepe Stepanovića 9
Sombor 25000
e-mail: office@noviradiosombor.com
Tel: +381-25-442-442
Mob: +381-65-8-675-445
http://noviradiosombor.com

Linkovi

POSTANITE SARADNICI

Svi koji želite, možete da postanete saradnici Novog Radio Sombora, bilo gde da živite i boravite.

Javite se na e-mail: office@noviradiosombor.com
Telefon: +381-65-8-675-445

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…